Za prave planinare sezona uživanja u penjanju gotovo nikada ne prestaje, međutim ljepši dio godine koji je pred nama u gorska će područja svakako privući znatno veći broj ljubitelja prirode, među kojima će biti i mnogo onih neiskusnih

Hrvatska nema osobito visoke planinske vrhunce, no usponi na neke od njih ipak znaju biti vrlo zahtjevni pa i opasni. To, među ostalim, potvrđuju podaci prema kojima Hrvatska gorska služba spašavanja u prosjeku godišnje ima oko 1.000 intervencija. One su u stalnom porastu jer raste i broj posjetitelja planina pa stručnjaci očekuju da će se broj intervencija udeseterostručiti za 10 godina. Broj nesreća sa smrtnim ishodom u Hrvatskoj se godišnje kreće od pet do 20-ak.

Zato Planinarsko društvo Karlovac u programu svoje planinarske škole veliku pozornost daje sigurnosti u planinama, pružanju prve pomoći i uči vas kako funkcionira GSS i što sve učiniti da ne biste trebali njihovu intervenciju. Kada postanete iskusni planinari, možete se volonterski priključiti radu stanice karlovačkog GSS-a.

PDKA

PDKA

Glavni problem: Nesvjesnost težine uspona i rizika

Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić kaže da je svaka nesreća u planini konglomerat više uzroka. 'Mi kažemo da nesreće imaju desetak uzroka, od kojih je glavni nesvjesnost opasnosti', istaknuo je Prizmić i objasnio: 'Najčešće se u neprilici nađu turisti kojima je prioritet more, ali usput žele vidjeti i planine. Oni u prospektima i na kartama vide da su to vrhunci od tisuću i nešto metara pa im se u usporedbi s najvišima u Europi čine lako osvojivima. No nisu svjesni toga da je uspon na Biokovo podjednako težak kao na Triglav, jer na prvu planinu krećete s razine mora, odnosno od nule, a na drugu s visine od gotovo dvije tisuće metara.

Loša procjena

Budući da nisu svjesni težine uspona i zahtjevne konfiguracije naših planina, turisti u njih često kreću bez odgovarajuće opreme, u sandalama, bez dovoljno vode, bez konzultacije karata i lokalnog stanovništva. Krenu u laganu šetnju, a nisu svjesni toga da sa svakih 100 metara temperatura pada za 1 stupanj te da su ondje strujanja zraka vrlo jaka. U našim priobalnim planinama jako je i sunce jer su velike refleksije u kršu. Problemi uglavnom počinju dehidracijom koju izazivaju penjanje, vjetar i sunce. Uz to, niže temperature, isparavanje i uspon uzrokuju gubitak energije. Na buri ljudi ne moraju ništa raditi, a ona će ih ipak iscrpiti. Zbog dehidracije i umora popušta koncentracija, ljudi postaju konfuzni i često skreću s puta, rade greške, traže kratice pa kreću niz litice, poskliznu se ili padnu i ozlijede se. Naše obalne planine su pravi labirinti - da biste se popeli, morate znati gdje su barijere i prolazi. Najčešće se nesreće događaju na silasku - ljudi idu lakšim dijelom puta, naiđu na strmiji dio, ne da im se vraćati, pa skaču niz stijene. Čini im se da je sve pregledno, a krš je zapravo pravi labirint.

Priprema za izlet u planinu: ponesite dovoljno vode!

GSS preporučuje da se planinari drže osnovnog načela koje glasi: ako postoji mogućnost da nam se dogodi nešto nezgodno ili opasno, treba poduzeti mjere kao da će se sigurno dogoditi. Treba se raspitati kod lokalnog stanovništva, ponijeti kartu, uzeti vodiča, predvidjeti visinu uspona i mogućnost da nas zatekne mrak. U planine nikada ne smijemo ići sami! Trebamo ponijeti dovoljne količine odjeće i vode, što znači dvije-tri litre po osobi.

Prije no što krenemo trebamo obavijestiti recepcionara hotela ili kampa o pravcu svoga kretanja, ponijeti mobitel, ali i računati da planinski predjeli nisu svuda pokriveni signalom. Skretanje s puta životno je opasno, kao i nedostatak vode! Ako niste ponijeli dovoljno vode, slabi vam sposobnost mišića, a ako se izgubite, životno ste ugroženi.

Najčešći uzroci nesreća su padovi i poskliznuća na tzv. siparima – kamenim pločama na kojima se zna naći kamenčića.

Vremenske nepogode i mrak: računajte s olujama!

Prije odlaska u planinu treba se raspitati o prognozi i planirati vratiti se tijekom dana. Noću je orijentiranje teško, a ozljede su češće. Treba ponijeti svjetiljku i opremu da možemo prenoćiti ako nas zadesi mrak. Mokra odjeća i kiša pospješuju pothlađivanje za tri puta. Uz obalu su jaka vertikalna strujanja pa zna biti iznenadnih promjena vremena. Rute treba planirati tako da na svakoj dionici od sat vremena imamo barem jedan zaklon. U slučaju nevremena potrebno je izbjegavati stijene koje strše, usamljeno drveće, pa čak i paljenje vatre, jer oni mogu privući munje.

Jedna od opasnosti u visokim planinama za hladna vremena je pothlađivanje! Uz poskliznuća, ono je najčešći uzrok stradavanja, a posljedica je neznanja ili neopremljenosti. Toplina tijela najbolje se čuva kretanjem, a u mirovanju astrofolijom ili višeslojnom odjećom.

Zmije nisu opasne ako pazimo da ne nagazimo na njih. U našim planinama ima i vukova, divljih svinja i medvjeda, no oni bježe od ljudi osim kada su s mladuncima ili se osjete ugroženima.

Kamenje koje pada brzo postiže veliku brzinu i dobiva strahovitu snagu pa lako može ubiti čovjeka ako mu se nađe na putu. U slučaju odrona treba reagirati strelovito: pogledati odakle dolazi kamenje i naglo odskočiti u stranu. Prilikom penjanja treba paziti gdje stajemo i izbjegavati nestabilne i lomljive stijene.

Gubitak orijentacije

Razmjerno često u planini se dogodi da zalutamo i izgubimo put ili markaciju. Lutanje se može spriječiti dobrim vođenjem grupe, poznavanjem puta ili znalačkim korištenjem orijentacije. Hodajući planinom stalno treba pratiti na karti gdje se otprilike nalazimo.

Zanimljivo je da u planinama vrlo rijetko stradavaju alpinisti iako je alpinizam visokorizičan sport. To je zbog toga što su oni obično dobro educirani. Svjesni su rizika i znaju odgovore na njih.

Originalni je tekst objavljen na T-portalu.

Više o sigurnosti u planinama

 


 

PDKA

PDKA

U slučaju nesreće molimo:

 

Sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge

  • Zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, padajućeg kamenja, gušenja, od hladnoće, vlage i sl.) na najbolji mogući način
  • Pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti
  • Označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi)
  • Hitno o nesreći obavijestite Gorsku službu spašavanja

Obavijest o nesreći u planini ili drugom teško pristupačnom terenu gdje je potrebna pomoć Gorske službe spašavanja može se predati:

  • Preko Jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra tel.: 112
  • Preko pozivnih telefona stanica Gorske službe spašavanja
  • Na obavještajnim točkama HGSS-a; to su obično opskrbljeni planinarski domovi vidno označeni natpisom i znakom HGSS-a
  • Putem policije, tel.: 92
  • Preko stanica hitne medicinske pomoci tel.: 94
  • Bilo kojem pripadniku Gorske službe spašavanja

Obavijest o nesreći treba sadržavati slijedeće podatke:

  • Tko javlja (ime, prezime, telefon), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u vezu s njim
  • Odakle javlja i kako je saznao za nesreću (kao očevidac ili posrednik),
  • Mjesto nesreće (precizan opis)
  • Tko je unesrećeni (prezime, ime, dob, adresa)
  • Što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda)
  • Što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten)
  • Vremenske prilike na mjestu nesreće
  • Kakav je prilazni put do mjesta nesreće

Poziv za pomoć:

Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim znacima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i razgovijetne veze. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute. Postavljanjem tijela u položaj “Y” - “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama), znak je da trebamo pomoć kao i ispaljivanje crvene svjetleće rakete.

Pozivni telefoni stanica:

STANICA DELNICE - 091/721-0004

STANICA GOSPIĆ - 091/721-0007

STANICA KARLOVAC - 091/721-0005

STANICA MAKARSKA - 091/721-0011

STANICA OGULIN - 091/721-0003

STANICA POŽEGA - 091/721-0009

STANICA PULA - 091/721-0006

STANICA RIJEKA - 091/721-0000

STANICA SAMOBOR - 091/721-0008

STANICA SPLIT - 091/721-0001

STANICA ŠIBENIK - 091/721-0001

STANICA VARAŽDIN - 091/721-0012

STANICA ZADAR - 091/721-0010

STANICA ZAGREB - 091/721-0002

Linkovi:

HGSS

HGSS Karlovac